Kopriva (Urtica dioica)

Šamponi i tinkture s ekstraktom koprive potiču cirkulaciju tjemena što pozitivno utječu na ubrzan rast kose, a potiču i nastanak novih vlasi uslijed gubitka kose zbog alopecije ili seboreje vlasišta. Isto tako, jačaju kosu i temeljito čiste vlasište od viška sebuma.

U vanjskoj upotrebi kopriva se koristi u tretmanu akni, ekcema, masne kože i prhuti. 

Od 17. stoljeća vlakna koprive koriste se za izradu vrlo izdržljivih tkanina. Ova činjenica nagovještava moć biljke koprive - dok se u Prvom svjetskom ratu koristila kao materijal za izradu vojničke odjeće, u svijetu je istovremeno već bila poznata kao svestrana biljka kojom se čovjek može okoristiti na mnoge načine povoljne za zdravlje.

Kopriva se bere prije nego što procvjeta, jer su tada njene žarnice bogate histaminom i serotoninom, a oni su ključni u njezinom ljekovitom djelovanju. Kopriva je jedan od najbogatijih biljnih izvora željeza te je stoga usko vezana uz krvožilni sustav: ona potiče cirkulaciju i djeluje kao snažan čistač krvi, a izvrsna je u tretiranju anemije.

Kopriva se propisuje za unutrašnju upotrebu kao diuretik jer može olakšati uklanjanje natrija i mokraćevine (ureje) te tako stabilizirati stanja reumatizma i artritisa. Čaj od lišća koprive potiče tek i djeluje protiv umora, a svježe korijenje usporava rast tkiva prostate.

Plod se koristi:
u tinkturi, u čaju, u prahu, kao sok

Glavni sastojci:
željezo, vitamin C, kalcij, kalij, silicijska kiselina, fenoli i flavonoidi, polisaharidi

Napomena:

-        Ako se uzima dulji vremenski period, kopriva može izazvati osip na koži.

-        Kopriva može izazvati upalne procese u probavnom sustavu.

-        Ako koprivom planira liječenje probleme prostate, potrebno je konzultirati se sa svojim liječnikom ili zdravstvenim djelatnikom.

-        Preparati od koprive ne smiju se uzimati ako osoba uzima terapiju za liječenje dijabetesa, visokog ili niskog krvnog tlaka te sredstva za smirivanje rada središnjeg živčanog sustava, kao i ako osoba upotrebljava antikoagulanse.

Zanimljivosti:

Na listove koprive moguće je opeći se i nakon što se biljka osuši. Prilikom jednog povijesnog istraživanja, fotografa je navodno opekla kopriva stara preko 200 godina.

Kopriva se nekada smatrala hranom siromašnih. Legenda kaže da je irski svetac sv. Kolumban jednog dana šećući naišao na staricu koja je brala koprive kako bi prehranila obitelj dok čeka da im krava proizvede mlijeko. Staričina priča inspirirala je sv. Kolumbana da do svoje smrti prehranu svede isključivo na koprivu.

Nekada su se reumatski bolovi tretirali šibanjem bolnih dijelova svježom koprivom, a danas se ona u iste svrhe primjenjuje na puno nježniji način.

Kopriva potiče rast susjednog bilja.

Izvori:

●      Ivan Lesinger, Kućna biljna ljekarna (Kam-Met),  Adamić,Rijeka 2012.

●      Stuart Phillips, An Encyclopaedia of Plants: in Myth, Legend, Magic and Lore, Robert Hale Ltd, London 2012.