Kopriva (Urtica dioica)

Kopriva (Urtica dioica)

je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Raste u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi.
Kopriva je dvodomna zeljasta višegodišnja biljka. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 150 cm, a listovi su dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Korijen joj je poprilično velik. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Cvjetovi koprive su zeleni i neugledni. Kopriva ima ljekovita svojstva. Cvijeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.

Kopriva kao lijek

Kopriva je u cijelom biljnom svijetu najbogatija željezom. Snažno utječe na cijeli organizam i za nju se s pravom može reći da djeluje kao svestrani lijek. Koristi se kod anemije, reumatizma, bolesti probavnih organa, ateroskleroze, migrene, bubrežnih bolesti, protiv opadanja kose i još bezbroj manjih i većih poremećaja i bolesti.

  • Kopriva je biljka puna željeza
  • Koristi se protiv opadanja kose – odlični i brzi rezultati,
  • Pozitivno utječe na krv,
  • Djeluje kao diuretik i antihemoragik,
  • Štiti od bolesti,
  • Za željezo,
  • Djeluje kod Anemije
  • Reumatizma,
  • Bolesti probavnih organa,
  • Ateroskleroze,
  • Migrene,
  • Bubrežnih bolesti

U kombinaciji s drugim ljekovitim biljem, kopriva se može uspješno koristiti za liječenje leukemije. Ljudi koji pate od alergije, uključujući peludnu groznicu, također bi trebali piti tinkturu od koprive.

Ljekovita svojstva i druge koristi

Koprivu su stari Grci koristili za masažu protiv reumatskih bolova. Kopriva poboljšava rad probavnog sustava. Sadrži kalcij, kalij, željezo, fosfor, vitamine C i A i organske kiseline. Također, u koprivi se nalaze i flavonoidi koji dobro djeluju na rad organizma. Ekstrakt korijena ima mnogo željeza, koristi se protiv opadanja kose i pozitivno utječe na krv. Od koprive se često priprema čaj, tinktura i sok, te koristi se često u kuhinji. Djeluje kao diuretik i antihemoragik.
Bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa jer ponekad mogu nastupiti problemi s probavnim sustavom i crvenilo kože. Osim što štiti od bolesti, kopriva može suzbiti lisne uši koje su veliki nametnik voću. Koprive se često koriste kao hrana zečevima i svinjama. Kopriva se koristi i u prehrambenoj industriji, npr. u proizvodnji sira yarga, te začinjene varijante gouda sira. Kopriva može poslužiti za pripremanje raznih jela, a u sjevernoj Europi često jedu juhu od koprive.
Korijen koprive se koristi za dobivanje žute boje, a iz lišća može se dobiti žućkasto-zelena boja. Kopriva sadrži likasta vlakna, pa se često koristi i u tekstilnoj industriji. Za razliku od pamuka, raste jednostavno, bez pesticida, no njezina vlakna su dosta hrapavija.

  Zdravlje - Sve

Nedavne objave: